Bostra

Bostra je bila jedna od nabateanskih prijestolnica sve do rimskog osvajanja grada u 5.st.auc. kada grad ulazi u novu eru kao provincijsko središte rimske Arabie Petreae. Nakon reformi 13.st. auc. kada je Arabia Petrea pripojena povećanoj Syriji Palestini, Bostra postaje rimska enklava, statusa kolonije u palmiranskom teritoriju. Sve do gradnje Hieropolisko-Clysmenskih kanala, Bostra je imala izniman pogranično-trgovački značaj kao jedna od početnih postaja proširenog kopnene trgovinske rute prema dalekom istoku, Via Traiana Nova. Za vladavine cara Oktavijana IV Bostra se spaja na rimski trans-oriens parni put, što pojačava bostranski trgovinski značaj.

Osim trgovine i uzgoja kukuruza, kao tradicionalnih djelatnosti grada, Bostra je u novije doba postala velik prerađivač baruta. Trgovinu u gradu većinom vode palmiranske trgovačke porodice koje u Bostri imaju mnoštvo enklava. Bostrom upravlja gradski prefekt uz savjetodavno tijelo kojeg čine 3 legata legija koje su stacionirane u Bostri.

Krajem 18. st. auc. ionako vojnički grad se dodatno militarizira. Zbog nemira u Syriji Palestini Bostra postaje rimska baza za provođenje operacija nad ustanicima. Legio III Cyrenaica čije je sjedište u Bostri očekuje skoru modernizaciju.

Bostra

De fumo in flammam Shadowself Shadowself